Trenutno Maroko ima gotovo 40 farmaceutskih tvornica, 50 veletrgovaca i više od 11 000 ljekarni. Sudionici u njegovim kanalima prodaje lijekova uključuju farmaceutske tvornice, veletrgovine, ljekarne, bolnice i klinike. Među njima se 20% lijekova izravno prodaje putem izravnih prodajnih kanala, odnosno farmaceutske tvornice i ljekarne, bolnice i klinike izravno dovršavaju transakcije. Uz to, 80% lijekova prodaje se putem 50 veletrgovaca.
U 2013. godini marokanska farmaceutska industrija zapošljavala je 10 000 izravno i gotovo 40 000 neizravno, s izlaznom vrijednošću od oko 11 milijardi AED i potrošnjom od približno 400 milijuna boca. Među njima 70% potrošnje proizvode lokalne farmaceutske tvornice, a preostalih 30% uglavnom se uvozi iz Europe, posebno Francuske.
1. Standardi kvalitete
Marokanska farmaceutska industrija prihvaća međunarodni standardni sustav kvalitete. Odjel za farmaciju i farmaciju Ministarstva zdravlja Maroka odgovoran je za nadzor farmaceutske industrije. Motorola uglavnom usvaja Dobre proizvođačke prakse (GMP) koje su formulirale Svjetska zdravstvena organizacija, Europska agencija za lijekove i Američka uprava za hranu i lijekove. Stoga Svjetska zdravstvena organizacija navodi marokansku farmaceutsku industriju kao europsko područje.
Uz to, čak i ako lijekovi uđu na lokalno marokansko tržište u obliku uzoraka ili donacija, još uvijek trebaju dobiti odobrenje za stavljanje u promet (AMM) od vladinog odjela za upravljanje. Ovaj je postupak složen i dugotrajan.
2. Sustav cijena lijekova
Marokanski sustav cijena lijekova formiran je 1960-ih, a Ministarstvo zdravlja određuje cijene lijekova. Marokansko Ministarstvo zdravstva određuje cijenu takvih lijekova koje proizvodi tvornica lijekova u odnosu na slične lijekove u Maroku i drugim zemljama. Tada je zakon određivao da je omjer raspodjele konačne cijene lijekova (bez PDV-a) sljedeći: 60% za farmaceutske tvornice, 10% za veletrgovce i 30% za ljekarne. Uz to, cijena generičkih lijekova proizvedenih prvi put je 30% niža od cijene njihovih patentiranih lijekova, a cijene takvih generičkih lijekova koje proizvode druge farmaceutske tvrtke sukcesivno će se smanjivati.
Međutim, nedostatak transparentnosti u sustavu cijena doveo je do napuhanih cijena lijekova u Maroku. Nakon 2010. godine, vlada je postupno reformirala sustav cijena lijekova kako bi povećala transparentnost i snizila cijene lijekova. Od 2011. godine vlada je široko smanjila cijene lijekova četiri puta, uključujući više od 2.000 lijekova. Među njima, smanjenje cijene u lipnju 2014. uključilo je 1.578 droga. Smanjenje cijena rezultiralo je prvim padom prodaje lijekova prodanih kroz ljekarne u 15 godina, za 2,7% na 8,7 milijardi AED.
3. Propisi o ulaganju i osnivanju tvornica
Marokanski "Zakon o lijekovima i lijekovima" (Zakon br. 17-04) propisuje da je za osnivanje farmaceutskih tvrtki u Maroku potrebno odobrenje Ministarstva zdravstva i Nacionalnog vijeća farmaceuta te odobrenje vladinog tajništva.
Marokanska vlada nema posebne preferencijalne politike za strane ulagače da osnivaju tvornice farmaceutskih proizvoda u Maroku, ali mogu uživati univerzalne preferencijalne politike. "Zakon o ulaganjima" (Zakon br. 18-95) donesen 1995. godine predviđa razne povlaštene porezne politike za poticanje i promicanje ulaganja. Prema zakonskim odredbama Fonda za poticanje ulaganja, za investicijske projekte s investicijom većom od 200 milijuna dirhama i stvaranjem 250 radnih mjesta država će osigurati subvencije i preferencijalne politike za kupnju zemljišta, izgradnju infrastrukture i obuka osoblja. Do 20%, 5% i 20%. U prosincu 2014. Međuministarski odbor marokanske vlade najavio je da će sniziti preferencijalni prag sa 200 milijuna dirhama na 100 milijuna dirhama.
Prema analizi Kinesko-afričkog trgovačkog istraživačkog centra, iako se 30% marokanskog farmaceutskog tržišta mora oslanjati na uvoz, standarde kvalitete farmaceutske industrije koje je Svjetska zdravstvena organizacija navela kao europsku regiju uglavnom zauzima Europa. Kineske tvrtke koje žele otvoriti marokansko tržište lijekova i medicinske opreme moraju kontrolirati mnoge aspekte poput sustava promidžbe i sustava kvalitete.
